Blog

  • 3 specijaliteta sa juga Srbije koje morate probati

    3 specijaliteta sa juga Srbije koje morate probati

    Srpska kuhinja nije poznata širom sveta kao što je to, recimo Italijanska, ali je sigurno jedna od omiljenih kuhinja svim onim gurmanima, ljudima koji uživaju u ukusu hrane i vole obimnije porcije. Stranci naročito to primećuju i prosto su oduševljeni ne samo našom kuhinjom, već i gostoljubivošću.

    Svaki deo Srbije ima da ponudi za sebe svojstvene specijalitete, čija priprema je usko povezana sa najzastupljenijom poljoprivrednom proizvodnjom određenog kraja. To uglavnom važi za jednostavne recepte koji vode poreklo još od pre nekoliko stotina godina i predstavljaju upečatljiva nacionalna jela

    Pored toga širom Srbije prisutni su tradicionalni recepti kojima su pomalo dodavane finese i sastojci drugih kuhinja, pa su sama jela kompleksnija, sastoje se od više namirnica i zahtevaju veštiju pripremu.

    U nastavku teksta saznajte koja 3 specijaliteta sa juga Srbije koje morate isprobati i kako ih možete napraviti kod kuće.

    #1 Užljevik – starinsko jelo juga Srbije

    Užljevik je jedno od najpoznatijih starinskih jela domaće kuhinje, poreklom sa juga Srbije, gde se od davnina sprema sa crnim lukom i masnim sirom. Danas se priprema sa malo više opcija i sastojaka, ali je i dalje zadržalo svoju prvobitnu formu. Novi recepti uključuju krompir, papriku, jaja i začine, a mi smo za vas pripremili recept sa paprikom.

    Potrebni sastojci za užljevik su:

    • 1,5 kg pečene paprike bez semenki
    • 2 jaja
    • 180 g kisele pavlake
    • rendani kačkavalj
    • so i drugi začini po izboru

    U pleh ili glinenu đuvečaru ravnomerno rasporedite paprike u slojeve, soleći svaki sloj. Zatim umutite jaja i pavlaku, pa prelijete paprike njima, a na kraju pospite rendanim kačkavaljem. Pecite u prethodno zagrejanoj rerni i poslužite nakon pečenja. 

    Užljevik servirajte sa kiselom pavlakom, ako volite svežiji ukus ili uz domaću pogaču.

    #2 Propeć – čuvena pita sa svinjskom masti

    Pita vrlo jednostavnih sastojaka, ali čvrsto vezana za istoriju i tradiciju južnih krajeva naše zemlje. Naizgled slična kao i sve druge, vrlo je specifičnog načina pripreme i udela sastojaka, ukusa i načina serviranja.

    Ako se nađete u okolini Niša, obavezno morate probati propeć koji se pravi sa dugom tradicijom u restoranima ovih krajeva. Ukoliko pak od kuće čitate ovaj tekst, možete se oprobati u njegovoj pripremi uz recept koji smo vam pripremili.

    Sastojci:

    • 200 g sira za pitu
    • 6 jaja
    • ½ litre mleka
    • 500 g testa sa kvascem za hleb
    • 100 g rastopljene, vrele svinjske masti
    • so

    Testo zamesiti pa podeliti na osam loptica, svaku spljosnuti i razvući na veličinu dna tanjira. Na prvu sipati dve kašike vrele masti, pa posuti brašnom. Preko nje naređati tako još dve kore, ali poslednju ne posipati mašću. 

    Kako smo iskoristili prve četiri loptice tako i druge četiri.

    Sada imamo dve gomile testa koje razvlačimo tako da budu veće od posude za pečenje, a posuda je potrebno da bude srednje veličine, nikako mala.

    Jednu koru razvučemo preko posude, tako da joj krajevi vire van. Preostale sastojke pomešamo, ali ne mutimo mnogo, pa polovinu smese sipamo preko kore. Unutar razvučene kore zgužvamo drugu koru, a zatim prelijemo ostatkom smese. Povučemo krajeve donje kore ka sredini pleha, ali ne zatvorimo je skroz, pa prelijemo ostatkom masti. Pečemo pola sata na 250 stepeni.

    #3 Kapama – jelo koje su Turci preuzeli od Srba

    Još jedan specijalitet za koji verovatno niste čuli, koji se tradicionalno pravi u proleće i leto, kada imamo zelje, koprivu, spanać i sličan zeleniš, ali i mladu jagnjetinu. Kapama je jedno od retkih jela koje su Turci preuzeli od Srba, za šta je pored jagnjetine zaslužna i fina priprema i bogatstvo ukusa

    Ukoliko želite da probate da napravite ovaj specijalitet kod kuće, slobodno pokušajte, ako su uspeli Turci, i vi ćete. 

    Potrebni sastojci:

    • 1 kg jagnjetine
    • 1 kg zeleniša (najbolje spanać)
    • 3 veze mladog crnog luka
    • 2 čena belog luka
    • 1 glavica crnog luka
    • ulje, so i aleva paprika

    Isecite meso na komade, usolite i uvaljajte u brašno, pa bacite na vrelo ulje. Sitno iseckajte sav luk i dodajte mesu, malo propržiti, pa dodati vodu, poklopiti i dinstati pola sata na tihoj vatri. Skuvajte zeleniš i procedite, zatim i njega dodajte u tiganj. Na sve to dodajte kašičicu aleve paprike i kašiku brašna, umešane, promešajte i ostavite da se krčka još 15 minuta. 

    Dobili smo kapamu, koju možemo servirati dok je topla, a najbolje sa punomasnim kiselim mlekom.

    To su bila 3 izdvojena specijaliteta sa juga Srbije koja morate probati ako se nađete u blizini. Nadamo se da vam je ovaj tekst bio koristan i da ćete probati neko od opisanih tradicionalnih jela čim se za to ukaže prilika.

  • Tragom vina – vinarije u okolini Niša koje vredi posetiti

    Tragom vina – vinarije u okolini Niša koje vredi posetiti

    Ako je verovati starim Latinima, „u vinu je istina“. No pored ove antičke mudrosti, nije naodmet napomenuti da je u vinu i uživanje. Tamjanika, smederevka, šardone, rizling, merlo, keberne –  niški kraj je poznat po kvalitetnim sortama grožđa i ukusnim vinima.

    Pravljeno po staroj recepturi, čuvano na optimalnim uslovima, vino delikatnog ukusa iz niških i topličkih vinograda osvaja na prvi (ili drugi) gutljaj. Za sve koji sebe ubrajaju u velike poštovaoce vina, izabrali smo nekoliko vinarija u okolini Niša koje vredi posetiti.

    U vinu je istina – ali samo ako se pravilno čuva!

    Pre nego što krenemo u obilazak vinarija, otkrivamo vam nekoliko zanimljivosti o vinu. Kao sofisticirano piće u kome ljudi uživaju vekovima, kvalitetno vino za mnoge predstavlja pravo umetničko delo. S obzirom da su potrebne godine da se dobije vino savršenog ukusa, njegova proizvodnja zaista predstavlja umetnost i veštinu.

    Da bi zadržala svoj specifičan ukus, pojedina vina zahtevaju posebne uslove čuvanja. To se uglavnom odnosi na temperaturu i vlažnost flaše, ali i položaja boce sa vinom. Ukoliko želite da sačuvate staro i kvalitetno vino za neku specijalnu priliku, poželjno je da to bude u prostoriji sa optimalnom vlažnošću vazduha (od 50 do 75 procenata), na temperaturi između 12 i 16 stepeni Celzijusovih – kao što je to u podrumima vinarija.

    Naravno, nije neophodno da imate vinski podrum da biste uživali u vrhunskom vinu i njegovom jedinstvenom ukusu i mirisu.  Mlađa vina mogu se držati u zamračenom špajzu, na primer. Ipak, za skupocena i stara vina najbolje rešenje su rashladne vitrine kao što su, primera radi, Candy vinske vitrine koje automatski podešavaju idealne uslove za čuvanje vina.

    Pre probanja, degustatori blago promućkaju vino u čaši da „oslobodili“ njegovu aromu. Interesantno je da se iz istog razloga čaša ne puni više od jedne trećine – tako se ostavlja prostor za mirise. Aroma vina može mnogo reći o njegovom poreklu – što je miris intenzivniji veće su šanse da je grožđe uzgajano u toploj klimi, npr. Mlađa vina imaju tendenciju da mirišu na voće, dok će stariji primerci češće imati miris „slanog“ ili začina. Stara vina takođe „ne vole“ pomeranja, pa je tako najbolje čuvati ih u horizontalno položenim bocama.

    Vinski podrum Malča – putovanje kroz vinsko vreme

    Kao jedinstven spoj istorije i tradicije, u vinskom podrumu Malča proizodi se i čuva crveno suvo vino, rubin crvene boje i moćnog ukusa i mirisa, zvučnog imena „Konstantin Veliki“. Pored vina rimskom imperatora tu je i sofisticirano belo vino „Carica Jelena“.

    Sva vina iz malčanskog podruma odlikuju se visokim stepenom kvaliteta, napravljena od najboljih sorti grožđa ovog kraja – Kaberne sovinjon, Merlo, Frankovka ili Crna Tamjanika. U okviru „vinske ture“, odnosno posete ovoj vinariji možete čak i putovati kroz vreme. Naime, ljubitelji vina mogu da biraju hoće li degustirati vina i hranu iz različitih vremenskih epoha: u Rimskoj kući služe se delikatesi iz rimskog jelovnika, u Srpskoj kući domaći delikatesi, a u kući Nemanjića u ponudi je meni iz doba slavne dinastije. Tu je i savremena vinarija. Zbog ovih mogućnosti, vinski podrum u Malči se neretko ubraja u obavezne atrakcije niškog kraja.

    Izba Jovanović – Umetnost žetve

    Shvatajući vino kao umetničko delo, u Izbi Jovanović posvećeno proizvode kvalitetno vino sorte Merlo. Vinski podrum u u selu Vele Polje na 20 kilometara severno od Niša predstavlja karakterističan spoj magične prirode, ljubavi prema muzici i vinu vrhunskog ukusa. Zbog toga je obavezna stanica na vinskoj mapi niškog kraja svakog pravog ljubitelja vina.

    Ocenjeno kao drugo najbolje crveno vino u kategoriji internacionalnih sorti u Srbiji, 100% merlo vino odlikuje se primamljivim voćnim mirisom. Diskretne mirisne arome ljubičice i vanile, uparene sa eksplozivnim ukusom voćnih aroma poput šljive, borovnice, crvene ribizle i trešanja opčiniće vas već sa prvom čašom.

    Toplički vinogradi – ukus Srbije

    Obilazak vinarije „Toplički vinogradi“ mnogi opisuju kao iskustvo koje se ne propušta. Na malo više od 30 kilometara od Niša, u srcu Toplice i selu Gojinovac nalazi se impozantno arhitektonsko zdanje okruženo vinogradima. Vinarija koja se može pohvaliti najsavremenijom tehnologijom proizvodnje vina mesto je okupljanja svih poštovalaca kvalitetnog vina.

    U podnožju Kopaonika u vinogradima na preko 40 hektara zastupljene su različite sorte grožđa – od belog Šardone i Sovinjon, do crvenog Kaberne Sovinjon, Merlo, Burgundac i autohtone sorte vinove loze Prokupac. Zanimljivim turama kroz vinski podrum i vinograd, te bogatom degustacijom, u „Topličkim vinogradima“ se polako vraća stari sjaj ove sorte grožđa, kojoj je Toplica posvetila i manifestaciju „Dani prokupca“.

    Doja – tradicija koja se neguje

    Još jedna vinarija u topličkom kraju koja baštini tradiciju proizvodnje kvalitetnog vina jeste vinarija „Doja“ u Donjoj Jošanici kod Blaca. Pod sloganom da se „vino deli sa najdražima“ ova vinarija ima otvorena vrata za posetioce tokom cele godine.

    Otkrivajući autentičnost topličkog vinogorja kroz primamljive ukuse crvenog i belog vina, porodična vinarija „Doja“ ponosi se svojom dugom istorijom. Naime, neki zasadi vinograda na padinama planine Jastrebac iz kojih potiče vino „Doja“ datiraju s kraja 19. veka.

    Vinogradi se prostiru na 36 hektara zemlje i u njima su zastupljene sorte belog grožđa – Tamjanika bela, Pinot Grigio i Šardone, kao i crnog – Kaberne Sovinjon, Merlo i čuveni Prokupac.

    Pored ovih upečatljivih vinskih podruma, koji čuvaju tajne aromatičnih vina Srbije, vinsku turu od Niša možete usmeriti i prema sokobanjskom kraju, gde se naročito ponose pikanterijama sa juga i kvalitetom vina iz svojih vinograda.

  • Zašto je važno birati proizvode domaćih brendova?

    Zašto je važno birati proizvode domaćih brendova?

    U poslednje vreme sve se više važnosti pridaje kupovini proizvoda domaćih brendova, a razlozi za to su mnogobrojni. Pre svega, pandemija koronavirusa umnogome je uticala negativno na brojne grane privrede, kao i male proizvođače. Mnogi od njih uspeli su da prebrode krizu upravo zbog solidarnosti sugrađana koji su prepoznali važnost kupovine proizvoda svojih komšija.

    Stručnjaci smatraju da je dobar marketing presudan za kupovinu stranih brendova, za koje će kupci često smatrati i da su kvalitetniji, samo zato što dolaze iz inostranstva. Ipak, postoji mnogo domaćih brendova koji su se izdvojili i postali simbol i garant odličnog kvaliteta, zbog čega imaju izgrađenu bazu vernih korisnika.

    Stručnjaci se slažu da proizvodi iz inostranstva apsolutno nisu garant kvaliteta, a da najčešće možemo mnogo više znati o kvalitetu domaćih proizvoda. Stručnjaci, ali i mali domaći privrednici i brendovi znaju koliko je značajno kupovati domaće proizvode, a ukoliko niste sigurni zašto, nastavite da čitate ovaj tekst – u njemu vam odgovaramo na to pitanje. (more…)

  • Niš i okolina – Prirodne lepote juga koje morate da vidite uživo

    Niš i okolina – Prirodne lepote juga koje morate da vidite uživo

    Kao najveći grad na jugu Srbije i jedan od najstarijih gradova na Balkanu, Niš vekovima unazad nosi nezvaničnu titulu “kapije Istoka i Zapada”. Zbog svoje bogate istorije, nekadašnji Naissus ili Nais i danas privlači veliki broj posetilaca, koji idu tragom Kelta i Rimljana.

    Međutim, pored raskošne tradicije i kulture utkane u priču o gradu Nišu, turisti otkrivaju i nesvakidašnje prirodne lepote ovog kraja. Jednom kada prošetate Niškom banjom, popnete se na Trem ili prošetate poljem lavande u selu Tamnjanica biće vam jasno zašto je Niš nezaobilazna tačka na mapi svakog ljubitelja prirode i putovanja.

    Zato smo u ovom tekstu izdvojili nekoliko prirodnih atrakcija niškog kraja koje morate da vidite uživo. Pročitajte!

    Niška banja, topla voda – za Nišlije živa zgoda

    Opevana u čuvenoj pesmi, Niška banja je prema mišljenju meštana, ali i svih koji su bar jednom posetili ovo odmaralište, zaista “živa zgoda”. Udaljena od Niša svega 10 kilometara, smeštena u podnožju Koritnika, lekovita i mirna Niška banja je idealno mesto za šetnju i odmor. 

    Njeno glavno bogatstvo su termomineralne vode i prirodno mineralno blato. Kao razvijen terapeutski i medicinski centar smatra se izvanrednim lečilištem za sve koji boluju od kardiovaskularnih i reumatskih bolesti. U okviru usluga banjskog turizma ovde možete uživati u masažama i drugim wellness sadržajima.

    Posebno je zanimljivo što se lepotama Niša i Niške banje možete diviti i iz ptičje perspektive. Naime, na 4 km od centra banje, na 550 mnv nalazi se paraglajding poletište Koritnik. Uz profesionalne instruktore i odgovarajuću sigurnosnu opremu let iznad Nišavske kotline je sasvim izvesno iskustvo koje ćete pamtiti čitavog života.

    Sićevačka klisura – Selfi u kanjonu Nišave

    Dugačka 17 kilometara, neobično lepa i “fotogenična”, Sićevačka klisura je jedno od najimpresivnijih čuda prirode niškog kraja. Ukoliko ste ljubitelj planinarenja, alpinizma i paraglajdinga, nemojte propustiti ovaj deo kanjona Nišave.

    Usečena između Suve planine i Svrljiških planina Sićevačka klisura je sjajno mesto za ekstremne sportove poput slobodnog penjanja (free climbing) i raftinga. One koji su dovoljno istrajni u pešačenju, na kraju sela Sićeva čeka prava nagrada – vidikovac i “selfie point” sa kog se pruža najlepši pogled na klisuru.

    Pored impoznatne i netaknute prirode Sićevačka klisura se otkriva turistima i kao mesto bogate tradicije. Tako na putu do vidikovca možete posetiti dva značajna pravoslavna hrama – manastir Svete Bogorodice i manastir Svete Petke Iverice. Još jedna znamenitost vredna pažnje je svakako  Hidrocentrala “Sveta Petka“, koja je izgrađena prema projektu Nikole Tesle i Đorđa Stanojevića. Zanimljivo je da je njenim puštanjem u rad 1908. godine osvetljena prva kuća u Nišu. Elektrana i danas snabdeva Niš strujom.

    Suva planina i Trem – Alpi na jugu Srbije 

    Niš je značajno mesto na mapi srpskog turizma i zbog obližnje Suve planine, koju je Jovan Cvijić nazvao Alpima na jugu Srbije. Uspon na Trem, najviši vrh ove impozantne planine, predstavlja pravi izazov i raj za sve pustolove, planinare i ljubitelje divlje prirode. 

    Planina se nalazi na svega dvadeset kilometara udaljenosti od centra Niša (tačnije, počinje od Niške banje) i prostire se pravcem severozapad-jugoistok. U ovom specijalnom rezervatu prirode živi preko 25 vrsta sisara, 139 vrsta ptica, 13 vrsta gmizavaca, 259 vrsta insekata i čak 86 vrsta leptira. Zbog toga je osvajanje bilo kog vrha Suve planine – od Sokolovog kamena, preko Mosora do Trema pravo uživanje za sve alpiniste koji vole da bolje upoznaju floru i faunu lokaliteta.

    Tamnjanica – Provansa na južnjački način

    Prelepe plantaže lavande su glavni razlog što je jedno selo na jugu Srbije oživelo. U pitanju je Tamnjanica, malo naselje u blizini Bele Palanke, na dvadesetak kilometara od Niša. Zbog miomirisa lavande, ruža, smilja i borovnice ova sve popularnija turistička atrakcija dobila je simboličan naziv “Provansa juga Srbije”.

    Nepregledna polja ljubičaste boje privlače mnoge turiste zbog svoje lepote, pa bez sumnje postaje jedna od omiljenih domaćih lokacija za fotografisanje u letnjem periodu, pre nego što berba lavande počne. 

    Kamenički vis, Oblačinsko i Krajkovačko jezero – omiljena niška izletišta

    Smešten na ograncima Svrljiških planina na oko 800 mnv, Kamenički vis je savršeno mesto za jednodnevni odmor u prirodi. Kako je udaljeno od Niša nekih 14 kilometara, ovo izletište je pristupačno i lako za obilazak. Izlet do Kameničkog visa obavezno treba da obuhvati i posetu Spomenika na Čegru, Latinskoj crkvi i obližnjeg manastira Sveti Jovan.

    Oblačinsko i Krajkovačko jezero su odlične lokacije u niškoj okolini, pogotovo za ljubitelje pecanja i kupanja. Od Niša do Oblačine ima oko 20 kilometara, a do Krajkovačkog jezera oko 27 kilometara.

    oblačinsko-jezero-niš

    Premda su jezera turistički neuređena, važe za omiljena izletišta Nišlija. Kupanje, sunčanje, kampovanje i uživanje u hladu okolnih hrastovih šuma samo su neke od aktivnosti zbog kojih su ove dve turističke atrakcije sjajan izbor za obliazak i posetu.

    Okolina Niša – put Toplice i Lužnice

    U području oko Niša ima još mnogo prirodnih lepota. Ukoliko krenete put Topličkog kraja otkrićete magičnu Đavolju varoš i lekovitu Prolom Banju. Na putu do ovih destinacija možete svratiti do arheološkog nalazišta Pločnik, nadomak Prokuplja i upoznati se sa bogatom istorijom ovog kraja koja datira još iz doba neolita. 

    Sa druge stane, ako se uputite prema Svrljigu i Staroj planini, oduševiće vas divlja lepota lužničkog kraja i prirodne znamenitosti poput kanjona Rosomače i vodopada Tupavica, Bigar i Čunguljski skok. Uspon na Babin Zub i Midžor takođe važe za vredne i uzbudljive aktivnosti koje podižu adrenalin.

    Zbog toga što se smatra jednom od najlepših i prirodno najbogatijih regija na Balkanu, Niška kotlina sa Nišom u centru je izuzetno mesto za život. Možda ovaj kraj baš vas privuče da pronađete stan i preselite se u Niš i uživate u njegovim vrednim prirodnim  znamenitostima.

  • Evo šta treba da znate ako se selite u Niš

    Evo šta treba da znate ako se selite u Niš

    Treći grad po veličini u Srbiji, prestonica srpskog juga, grad Niš je izuzetno poželjna lokacija za život za sve one koji traže balans između dinamičnog života i hedonističkih trenutaka, a sve to potkrepljeno poslovnim prilikama i mogućnostima za obrazovanje. 

    Bilo da ste iz naše okoline, pa vam je mentalitet juga vrlo dobro poznat, ili ćete se tek upoznati sa Nišlijama meraklijama, selidba u naš grad biće znatno lakša nakon što pročitate korisne informacije koje smo pripremili u tekstu koji sledi.  (more…)

  • Krit – destinacija mitova i istorije

    Krit – destinacija mitova i istorije

    Gde se rodila evropska civilizacija?

    Ne dozvolite da vas zavaraju da je to bio antički Rim. Bar kada govorimo o našem kontinentu, evropska civilizacija počinje na Kritu. Čuvena Minojska civilizacija čije je sedište bilo upravo na ovom ostrvu, udarila je temelj za dalji razvoj starog grčkog sveta. U ovom tekstu možete da pročitate zašto vam preporučujemo baš ovu destinaciju ukoliko se odlučite za letovanje u Grčkoj.

    Ako vam kažemo da je kralj svih grčkih bogova, Zevs, rođen ovde, i da je, otac medicine, Hipokrat, tvdrio da je vazduh na Kritu isceljujuć, pa je kao recept svojim pacijentima prepisivao ovu destinaciju, jasno je da je reč o posebnom mestu. 

    Kao raskrsnica puteva gde su se Azija i bliski istok neprekidno sudarali sa Evropom i Afrikom, ostavljajući svako ponešto od svoje autentičnosti, Krit nosi u sebi raznolikost koju ćete retko gde naći. Neodoljivi šarm orijenta, neukrotivost divlje Afrike, blizina Italije, doprinele su bogatoj kulturi i istoriji. 

    Ovo vam nije dovoljno?

    Pa dobro, idemo dalje… (more…)

  • Koju hranu spakovati za put na odmor?

    Koju hranu spakovati za put na odmor?

    Bliži se sezona odmora, kratkih vikend predaha, i obilazaka prirode po lepom vremenu. Ukoliko i vi planirate da pređete izvesne kilometre do svoje oaze mira, i spremate se na nešto duži put automobilom, verujemo da ćete na svoj put poneti hranu i različito osveženje. 

    Zato smo pripremili tekst sa savetima koji vam mogu pomoći da odaberete upravo one namirnice koje najduže mogu da stoje,  koje će vam pružiti energiju i osvežiti vas, posebno ako putujete po prilično toplom danu. 

    Hrana za put ne treba da bude nešto što ćete na brzaka odabrati, već obrok koji će vam pružiti važne nutrijente i dok ste “na točkovima”, a evo i naših predloga koje namirnice da odaberete.  (more…)

  • Kako doživeti i sačuvati uspomenu na destinaciju zauvek

    Kako doživeti i sačuvati uspomenu na destinaciju zauvek

    Najznačajniji trenuci u našem životu postaju uspomene koje želimo dugo da čuvamo u svom srcu i glavi. Zato se često dovijamo kako da sačuvamo što veći broj značajnih uspomena. U ovoj težnji posebno se izdvajaju uspomene stečene na putovanjima. 

    Bilo da smo nakon godina i godina maštanja otputovali na našu destinaciju snova ili nas je neko mesto nenadano oduševilo i ostavilo dubok trag u nama, želećemo da doživljaje sa tog puta pamtimo dugo, a evo i kako se to može uraditi.  (more…)

  • Zašto je Tara jedna od omiljenih planinskih destinacija Nišlija

    Zašto je Tara jedna od omiljenih planinskih destinacija Nišlija

    Planina Tara, pored svih svojih bogatstava, je veoma popularna među turistima iz regiona ali i iz sveta. Iako postoji nekoliko hotela koji datiraju iz vremena Jugoslavije, turisti se sve više opredeljuju za privatni smeštaj na Tari poput planinskih koliba zbog praktičnosti ali i udobnosti koje ovakav smeštaj pruža. 

    U nastavku ovog teksta, izdvojili smo par razloga zašto je Tara jedna od omiljenih planinskih destinacija Nišlija ali i mnogih drugih turista širom sveta. 

    (more…)

  • Shopping turizam – da li se isplati, koje su prednosti a koje mane

    Shopping turizam – da li se isplati, koje su prednosti a koje mane

    Kombinovanje obilaska nekog grada i obilaska tržnih centara, kao i uličnih radnji u njemu, mnogima se čini kao odličan spoj lepog i korisnog, a ova sve popularnija turistička navika, iznedrila je shopping turizam – putovanja zasnovana na oblisku određenih destinacija zbog šopinga. 

    Postavlja se pitanje da li je ovaj turizam sjajno rešenje za one koji uživaju u kupovini gde god se nađu, ili je ipak ovaj način putovanja nastao kako bi kupoholičari potrošili velike svote novca, bez da zapravo obiđu neku destinaciju? 

    Koje su to prednosti a koje mane shopping turizma? Pročitajte u tekstu koji sledi.  (more…)