Blog

  • Univerzitet u Nišu – Sve što treba da znate o studiranju u našem gradu

    Univerzitet u Nišu – Sve što treba da znate o studiranju u našem gradu

    Sve više mladih bira Univerzitet u Nišu za svoje studije. Ovo nije bez razloga – Niš je kulturni, univerzitetski, poslovni i administrativni centar juga Srbije. Niže školarine, jeftiniji troškovi života i stanovanja, ali i mnogo mogućnosti za provod često se navode kao glavni razlozi za studiranje u našem gradu.

    Širok izbor usmerenja na fakultetima, povoljno i lako pronalaženje stana za studentski život, sasvim izvesno su presudni kada je u pitanju ova odluka. Istraživali smo šta možete studirati, gde se možete hraniti, kako da dođete do stipendije ili nekih drugih studentskih povlastica ako se opredelite za pohađate niški univerzitet. Pročitajte u nastavku sve najbitnije informacije za studente u Nišu i one koji će to tek postati.

    Šta možete studirati u Nišu?

    Univerzitet u Nišu postoji više od pola veka i od osnivanja 1965. godine na njemu je diplomiralo preko 73.000 studenata. O kvalitetu studija svedoči ne samo broj uspešnih diplomaca, magistara, mastera i doktoranata, već i njihov doprinos razvoju nauke i stručnog rada. U prilog tome ide i podatak da se 2019. godine Niški univerzitet našao među 7% najboljih univerziteta na svetu, zajedno sa poznatim Harvardom, Oksfordom i Kembridžom. Na listi koju je objavio Centar za svetske univerzitetske rang liste, Univerzitet u Nišu rangiran je na 1.420. mestu, što je izuzetan uspeh.

    Fakulteti u Nišu

    U sastavu niškog univerziteta nalazi se 14 fakulteta, od čega se 11 nalazi u samom Nišu, a preostala tri su u Leskovcu (Tehnološki fakultet), Vranju (Pedagoški fakultet) i Kruševcu (Poljoprivredni fakultet).

    Tako u gradu na Nišavi budući studenti mogu birati predmet svojih studija na Medicinskom, Ekonomskom, Pravnom, Filozofskom, Mašinskom, Elektronskom, Građevinsko-arhitektonskom, Prirodno-matematičkom fakultetu, kao i Fakultetu zaštite na radu, Fakultetu sporta i fizičkog vaspitanja i Fakultetu umetnosti.

    Na Medicinskom fakultetu u Nišu možete izabrati jedan od tri usmerenja studija – medicinske, stomatološke i farmaceutske nauke. Na Filozofskom fakultetu postoje katedre za sociologiju, socijalnu politiku i socijalni rad, psihologiju, pedagogiju, novinarstvo, komunikologiju, istoriju, filozofiju, kao i za jezike: srpski, engleski, ruski, francuski i odnedavno nemački jezik.

    Na Prirodno-matematičkom fakultetu možete se opredeliti za matematiku, biologiju i ekologiju, fiziku, hemiju, geografiju i računarske nauke. Zaštita sredine i zaštita na radu su dva glavna smera na Fakultetu zaštite na radu. Na Fakultetu umetnosti školuju se budući likovni i muzički umetnici, kao i stručnjaci iz oblasti primenjenih umetnosti.

    Pored državnih akreditovanih fakulteta, u Nišu je moguće pohađati i privatne fakultete iz oblasti prava i menadžmenta, kao i poznati Singidunum. Glavna prednost državnih fakulteta u odnosu na privatne tiče se školarine – studenti koji ostvare odličan uspeh mogu se školovati o trošku države.

    Troškovi studiranja u Nišu

    Zbog povoljnih cena za iznajmljivanje stana, kao i zbog nižih školarina u odnosu na dva najveća univerzitetska centra u Srbiji, Beograd i Novi Sad, grad Niš privlači studente ne samo sa juga, već i iz svih drugih krajeva Srbije. Evo koji i koliki troškovi vas očekuju ako studirate u Nišu.

    Studentski život: dom ili stan?

    Studenti koji se školuju o trošku države imaju mogućnost stanovanja u jednom od četiri studentska paviljona u Nišu. Paviljoni I i II nalaze se u blizini Ekonomskog i Pravnog fakulteta, a cena smeštaja u njima iznosi svega 1.430 dinara. Paviljon III se nalazi uz Medicinski fakultet, dok je Paviljon IV kod tehničkih fakulteta. Ova dva doma spadaju u domove prve kategorije, pa je smeštaj u njima nešto skuplji – 1.860 dinara. Iako kapacitet smeštaja u niškim studentskim domovima nije mali (948 mesta), sve veći broj zahteva studenata pokazuje da on nije dovoljan.

    Zbog toga se može desiti da čak i studenti na budžetu ne “upadnu” u dom i traže privatan stan za vreme studija. Srećom, u Nišu postoji velika ponuda stanova, pogotovo u blizini fakulteta. Kirije su u poređenju sa onima u Beogradu i Novom Sadu mnogo niže, pa tako za jednosoban stan treba izdvojiti oko 200 evra ili ako se nalazi u strogom centru grada do 300 evra. Garsonjere i manji stanovi mogu se naći i po ceni od 150 evra mesečno, a ukoliko se opredelite za stan na periferiji, čak i dvosoban stan možete uzeti u zakup za manje od 200 evra. Ponudu nekretnina možete lako pronaći i na internetu, na brojnim sajtovima koji svojim posetiocima nude ažurirane liste za izdavanje stanova u Nišu.

    Dodatni troškovi koji prate kiriju nisu visoki, ali ne treba ih ni zanemariti. Kad se saberu Internet, kablovska, struja, voda i grejanje, često dođemo do sume veće od 5.000 dinara.

    Visina školarine za samofinansirajuće studente

    Ukoliko niste upali na budžet, u Nišu postoji mogućnost da finansirate školovanje sami, i to po mnogo povoljnijim cenama nego u Beogradu ili Novom Sadu, na primer. Visina školarina je jedan od glavnih razloga zbog kog se mladi ljudi opredeljuju upravo za studije u ovom gradu.

    Tako na Filozofskom fakultetu u Nišu školarina iznosi 78.000 dinara za sve smerove. Na Prirodno-matematičkom fakultetu kreće se od 54.450 dinara (smerovi: Matematika, Fizika, Geografija), 77.440 dinara (smerovi: Računarske nauke i Informacione tehnologije), 90.750 dinara (smerovi: Biologija, Ekologija, Geoinformatika) do 107.690 dinara (smerovi: Turizam, Hemija, Biohemija).

    Na Medicinskom fakultetu školarina za integrisane akademske studije stomatologije i farmacije iznosi 120.000 dinara, dok je za studije medicine nešto niža i iznosi 100.000 dinara.

    Finansiranje studija na Pravnom fakultetu koštaće vas 83.000 dinara godišnje, a na ekonomiji 90.000 dinara. Poređenja radi, školarina na Pravnom fakultetu u Beogradu iznosi 99.000 dinara, a na Ekonomskom fakultetu se kreće od 92.000 do 121.000 dinara, u zavisnosti od ostvarenog uspeha studenta.

    Školarina na Fakultetu umetnosti iznosi 120.000 dinara. Na Mašinskom fakultetu, u zavisnosti od smera studija školarina je 45.000 dinara i 60.000 dinara, dok je na Elektronskom 89.000 dinara za sve nivoe studija. Studenti arhitekture koji se školuju o svom trošku moraće da izdvoje 90.000 dinara za jednu školsku godinu, dok je školarina na studijama građevine nešto niža i iznosi 70.000 dinara.

    Koliko košta ishrana u studentskim menzama u Nišu?

    Što se ishrane tiče, niškim studentima su na raspolaganju menze koje se nalaze u sklopu studentskih domova. Budžetske cene obroka su sledeće: cena doručka je 40, ručka 72, a večere 59 dinara. Samofinansirajući studenti se takođe mogu hraniti u studentskim restoranima, ali po ekonomskoj ceni. U tom slučaju doručak košta 85, ručak 180 , a večera 150  dinara. Meni u linijskom restoranu uključuje svakog dana 5 do 6 različitih jela.

    Koje povlastice imaju niški studenti?

    Ako studirate u Nišu, imaćete i neke povlastice, kao što su stipendije i krediti, jeftiniji gradski prevoz ili popust u biblioteci u Banovini.

    Studentska stipendija i kredit

    Studenti Univerziteta u Nišu mogu konkurisati za stipendiju i kredit koju dodeljuje Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja. Konkurs se raspisuje svakog prvog oktobra i otvoren je do 31. oktobra. Mesečni iznos studentskih kredita i stipendija za tekuću školsku godinu iznosi 8.400 dinara i isplaćuje se u 10 mesečnih rata.

    Pored ove, postoje i stipendija Fonda za stipendiranje mladih Srbije, stipendija Gradskog fonda za talentovane učenike i druge.

    Popust za gradski prevoz

    Niški studenti uz indeks i studentsku ISIC karticu mogu ostvariti i neke popuste. Pre svega, tu je popust za gradski prevoz koji imaju svi studenti do 26 godina starosti. Mesečnu kartu po povlašćenoj ceni i legitimaciju izdaje JKP “Direkcija za javni prevoz grada Niša”. U zavisnosti od gradske zone koštaće od 1.385 dinara do 2.315 dinara.

    Popust za članarinu u Univerzitetskoj biblioteci

    Univerzitetska biblioteka “Nikola Tesla”, koja je od suštinskog značaja za uspeh svakog studenta, daje popust na indeks od skoro 70%. Godišnja članarina niške studente koštaće 500 dinara, a ostale građane 1.500 dinara. Biblioteka se nalazi na Keju Mike Paligorića 2a, u čuvenoj zgradi Moravske banovine.

    Kulturni život i provod u Nišu

    Bogata istorija, kulturni i umetnički život, ali i nebrojene mogućnosti za dnevni i noćni provod, sve ovo predstavlja razlog više za studiranje u Nišu. Pored Narodnog pozorišta, bioskopa “Vilin grad” i Cineplexx, niški studenti mogu u svakom trenutku da posete Nišku tvrđavu, Ćele kulu, Čegar, kao i arheološko nalazište Medijana.

    Što se provoda tiče, uz poznato Kazandžijsko sokače, tu su i klubovi u tvrđavi, kao i brojne kafane i restorani sa domaćom kuhinjom u samom centru grada.

    Ništa bolje od proslave uspešno završenog ispitnog roka, zar ne?

  • Šta je bebi potrebno kada putuje sa Vama na odmor

    Šta je bebi potrebno kada putuje sa Vama na odmor

    Duži put je naporan kako starijima tako i najmlađima, s tim što odrasli mogu da prilagode situaciju sebi, dok bebe zavise od svojih roditelja koji bi trebalo da im obezbede najbolje uslove za put. Ukoliko niste sigurni šta je to sve potrebno bebi kada je povedete na odmor, pred vama je tekst koji će vas uputiti u to.

    Pronaći ćete korisne informacije o tome kako da prilagodite uslove puta svom mališanu, šta je potrebno da ponesete sa sobom, kao i to kakva vas dinamika čeka s obzirom na bebin dnevni ritam. (more…)

  • Parkovi i šetališta u Nišu koje turisti obožavaju

    Parkovi i šetališta u Nišu koje turisti obožavaju

    Da Nišlije vole prirodu i uživanje u šetnjama kraj reke, boravku u parkovima i sličnim aktivnostima na otvorenom, govori činjenica da su parkovi i šetališta u Nišu poseban ukras ovog grada. 

    Osim što niške parkove vole domaćini, oni privlače i turiste koji posećuju Niš kako bi uživali u lepotama Južne Srbije. Zato ćemo vam predstaviti uređene parkove i šetališta našeg grada, u kojima su svi slučajni  i namerni prolaznici dobrodošli.  (more…)

  • Vodič za kupovinu stana u Nišu

    Vodič za kupovinu stana u Nišu

    Razmišljate o kupovini stana u Nišu i ne znate odakle da počnete? Da bi ste došli do idealne nekretnine za sebe i svoju porodicu potrebno je da najpre odgovorite na neka važna pitanja.

    Koliki vam je budžet? Da li da tražite manji stan u centru ili veći na periferiji? Koliko vam je bitna lokacija? Da li je važno da stan bude u novoj ili staroj zgradi? Uprkos tendenciji rasta cena stanova poslednjih godina, tržište nekretnina u Nišu je izuzetno živo, te prodaja ne jenjava. Kao treće najnaseljenije mesto u Srbiji i jedna od najvećih turističkih atrakcija na jugu, Niš je grad sa velikom i raznovrsnom ponuda stanova.

    Za početak, treba istaći da na internetu postoji puno sajtova za prodaju i izdavanje nekretnina, gde možete dobiti sve informacije o stanu koji vas zanima, o kvadraturi, opremljenosti i njegovoj strukturi, te tako ubrzati svoju potragu. Ako vas interesuje prodaja stanova u Nišu, zavalite se u fotelju i krenite u online pretragu, ali pre svega pročitajte ovaj tekst jer smo vam pripremili kratak vodič za kupovinu nekretnine u gradu na Nišavi.

    Kakve su cene stanova u Nišu?

    Cene stanova u Nišu poslednjih godina rastu, pa je tako u 2019. godini zabeležen porast od 4,81%. u odnosu na 2018. godinu, sa tendencijom rasta i u 2020. Prosečna cena stanova u protekloj godini iznosila je 805,65 evra. Poređenja radi, ovo je skoro duplo manje u poređenju sa prosečnom cenom nekretnine u srpskoj prestonici. Naime, u Beogradu je prosečna cena kvadrata stambenog prostora za 2019. godinu iznosila 1.513, 4 evra.

    Ukoliko tražite stan u centru Niša, budite spremni da izdvojite oko 1.000 evra i više po kvadratnom metru. Cene se kreću u opsegu od 700 do 1.200 evra. Neke od najpoželjnijih lokacija su svakako strogi centar – Pobedina i Voždova ulica, Sinđelićev trg, kao i Kej, zatim Bulevar Nemanjića i sve lokacije u blizini niških fakulteta. Nekretnine u okolini Medicinskog, Filozofskog i Pravnog fakulteta su dosta tražene, jer ih je lako izdati u zakup studentima.

    Tako, na primer, cena kvadratnog metra stana kod Filozofskog fakulteta u proseku iznosi 959 evra, a kod Medicinskog 874 evra. Stanovi kod Pravnog fakulteta i na Bulevaru Nemanjića su nešto jeftiniji, pa je potrebno izdvojiti 789 evra/m2.

    Na periferiji Niša se mogu pronaći stanovi po cenama od 500 do 950 evra po kvadratu. U naselju Durlan je tako prosečna cena kvadrata 685 evra, u Duvaništu 911 evra, a na Bubnju 576 evra. Najjeftiniji stanovi su oni koji se nalaze na velikoj spratnosti, i to na lokacijama Ledena Stena (439 evra) i Milka Protić (570 evra). Za one koji traže nešto mirniju lokaciju, ali ne toliko udaljenu od centra, dobar izbor mogu biti stanovi na Panteleju i Paliluli, gde je cena u proseku oko 550 evra po kvadratnom metru.

    Zbog velike potražnje za stanovima manje kvadrature, manji stanovi i garsonjere su malo skuplji od većih stanova. Naravno, treba imati na umu i podatak das u cene kuća niže od cena stanova.

    Novogradnja ili starogradnja?

    Jedna od glavnih dilema pred kojom se nalazi budući kupac nekretnine jeste da li da kupi nov stan ili stan u staroj zgradi. Mnogi se opredeljuju za novogradnju sa maksimom da je “novo uvek bolje”, ali i zbog toga što nema dodatnih troškova  kao kad se kupi stari stan, oko renoviranja  na primer. Po povoljnijoj ceni se može kupiti stan u zgradi koja je još u fazi izgradnje. Prednost novih zgrada u odnosu na stare jeste i njihova tehnička opremljenost i usklađenost sa potrebama modernog čoveka.

    Sa druge strane, zbog poverenja u kvalitet starogradnje, još uvek je mnogo budućih vlasnika koji se odlučuju upravo za kupovinu stanova u starim zgradama. Takođe, još jedan njihov motiv za ovakvu odluku može da bude i činjenica da je cena stanova u starogradnji niža od onih u novogradnji.

    Uslovi života kao presudni

    Postoji još nekoliko važnih faktora pri kupovini stana koji će uticati na vaš izbor, poput spratnosti, strukture stana, grejanja, stanja u kome se nalaze sanitarije i stolarija i slično. Da li biste radije živeli u manjoj zgradi sa 8 do 10 stanova ili u soliteru? Veličina zgrade nije samo pitanje komfora već i visine cene nekretnine. Ukoliko u zgradi ima manje stanova, oni će uglavnom biti skuplji u odnosu na one u soliteru, na primer.

    Skuplji stanovi će biti na nižoj visini, dok su po nepisanom pravilu najjeftniji stanovi  na poslednjem spratu i potkrovlju zgrade. Tako dva stana iste kvadrature i u istoj zgradi mogu imati znatno različite cene. Ukoliko razgledate stanove u starogradnji, dobro se raspitajte o stepenu izlolacije zgrade, proverite stanje u kome se nalaze podovi, sanitarne cevi, kao i stolarija, jer u pojedinim slučajevima možete pregovarati sa vlasnikom o ceni i platiti čak i manje.

    Na odluku će uticati i način i cena grejanja. Većina zgrada u Nišu ima centralno grejanje i povezana je na gradsku toplanu. Cena fiksnog dela u 2019. godini iznosila je 23,46 dinara po kvadratu. Na varijabilni deo utiče cena gasa i on je u protekloj godini iznosio 6 dinara po kilovatu isporučene toplotne energije. Mnoge nove zgrade u Nišu imaju sopstveno centralno grejanje i ugrađene kotlove na električnu energiju.

    Ukoliko birate stan u kome ćete živeti sa porodicom, onda će vam biti važna blizina škola, vrtića, ali i Doma zdravlja, prodavnica i parkova. Raspitajte se dobro i o blizini kafića u okolini, ne želite da živite u stanu u kome ne možete zaspati zbog buke. Prilaznost ulicama, postojanje parkinga ili garaže, blizina autobuskih stanica i uopšte saobraćajna povezanost sa ostatkom grada takođe su veoma važni faktori.

    Umesto zaključka

    Prema podacima Republičkog geodetskog zavoda, tržište nekretnina se potpuno oporavilo nakon ukidanja vanrednog stanja, te se promet nepokretnosti vratio na onaj stepen s početka marta 2020. godine. Ukoliko ste razmišljali o tome da kupite svoj stan u Nišu, sada je pravo vreme.

    Niš je univerzitetski grad sa bogatom istorijom i kulturom, a opet manji od Beograda i Novog Sada, pa je tako idealna sredina za sve one koji žele život u urbanoj sredini u kojoj je manja gužva. Bez obzira na to da li obezbeđujete sebi mesto za stanovanje ili kupujete stan da biste ga izdavali, kupovina nekretnine u Nišu čini se kao pametna investicija.

  • Kako iskoristiti period samoizolacije

    Kako iskoristiti period samoizolacije

    Pandemija korona virusa učinila je ono što nijedan događaj u našoj bližoj istoriji nije uradio – sve nas je zaustavio. Čitav svet se povukao u svoje domove, a socijalni život je stavljen na puazu. Ipak, vreme ne zna za pandemiju, niti zna za zabranu kretanja, pa dani nastavljaju da se nižu. Upravo zato život ipak nije u potpunosti stao. Ima toliko toga što možemo da radimo i u svoja četiri zida. 

    Postoji dosta saveta na temu toga kako je ovo pravi period da učite nove stvari, nove jezike, usvajate nove veštine i mnoštvo sličnih ideja. Ipak, ovaj period može da bude pogodan i za to da se ponovo povežete sa sobom i pronađete odgovore na pitanja koja se izgube u brzini života. (more…)

  • Manje poznata mesta za odmor u Turskoj

    Manje poznata mesta za odmor u Turskoj

    Nišlije vole da letuju u Tursku, a turska obala je veliko bogatstvo ove zemlje i ta činjenica menadžerima u turizmu i ugostiteljima nije tajna. Zato se pažljivo prati broj posetilaca i velika se pažnja posvećuje upravo turističkoj ponudi u Bodrumu, Alanji, Antaliji, Marmarisu, Kušadasiju i slično.

    Ali to nije kraj. Turska ima mnogo više da ponudi.

    Možda je vreme da upoznate jedan novi i drugačiji delić Turske, za koji ne možete ni da sanjate kakav sjajan odmor može da pruži!

    Dajemo vam ideje za sledeći odmor.

    Selimije, poluostrvo Bozburun

    Poluostrvo Bozburun je divan, šumoviti predeo, prošaran fenomenalnim uvalama i plažama. Na njemu postoji nekoliko idiličnih lokacija. Jedno od njih je i selo Selimije (Selimiye) udaljeno sat vremena vožnje od velike turističke destinacije Marmarisa, ali po svom karakteru (ako ga mesto može imati) udaljeno stotine kilometara!

    Ako tražite “pravu” Tursku, ovo je mesto koje morate posetiti. A evo i zašto. Tu su slikovite luke za sidrenje brodova, savršeno prozirna i mirna voda, mirno okruženje pored obale gde se bezbrižno možete šetati, a da vas sa svih strana ne spopada glasna muzika i galama restorana. Prijatni restorani na obali imaju svoja pristaništa za brodove, a pored obale su radnjice tepiha, suvenira, nakita. Mala pijaca par puta nedeljno ima u ponudi sveže povrće i voće i orašaste plodove, sireve i masline, tkanine i ostale sitnice.

    Možete se prošetati i do Orhaniye, plitkog, šljunkovitog korita preko uvale.

    Drevna nalazišta Hydas, Hygassos i Baybassos su u blizini (zidine iz helenističkog razdoblja, nekoliko grobnica i stražarnica, kao i ruševine dvoraca iz petog veka). Ukratko, ovde se može uživati u potpunom miru dok veliki leptiri lebde među borovima, a domaće životinje prolaze pored vas dok idu na pašu. Dakle, ako vam se sviđa ovakva jednostavnost – ne tražite dalje.

    Jalikavak na poluostrvu Bodrum

    Ako se odlučite za letovanje na poluostrvu Bodrum ima divnih sela koje vredi posetiti, svako od njih ima svoje čari: u selu Bitez ima malih hotela i škola za surfovanje, u Ortakenstu neobičnih kuća u obliku kula iz 17. veka; Akyarlar, nekada naseljeno Grcima, sada je mirno selo sa pansionima i ribarskom lukom za brodove. Ako idete dalje obalom naići ćete na mesto Gumušluk (Gümüşlük) gde se nalaze ruševine antičkog grada Mindosa.

    Jalikavak (Yalikavak) se nalazi na severozapadu poluostrva Bodrum. Baš tu, na severu, još je uvek moguće pronaći slikovita sela u kojima se stara tradicija meša sa modernim načinom života.

    Jalikavak je omiljen među stanovnicima turskih gradova. U njemu obavezno treba posetiti malu luku i tri veka staru vetrenjaču, kao i divan prostor za izložbe, smešten u zgradi u kojoj je nekada radila presa za maslinovo ulje. Što se šetnji tiče, od volje vam: da li ćete prema uvalama i marini ili ka brdima do malog naselja Geris, koje se nalazi na vrhu planine s kojeg se pruža spektakularan pogled.

    Poluostrvo Češme u Egejskom moru, Alačati

    Češme (Çeşme) je poznato administrativno središte istoimene četvrti na najzapadnijem kraju Turske, na rtu poluostrva. Ovo prijatno odmaralište je centar cele oblasti u kojem živi dve trećine stanovništva distrikta. Nalazi se 85 km zapadno od Izmira, najvećeg gradskog središta u egejskoj regiji Turske.

    Na zapadnoj obali smešten je mali dragulj na obali, gradić Alačati (Alaçati). Istorija kaže da je u 17. veku većinsko stanovništvo bilo grčko. Iako Grci odavno više ovde ne žive i ne sade maslinjake i vinograde, dok šetate uskim ulicama imate utisak da ste u nekom grčkom letovalištu.

    Gradić Alačati je proglašen mestom od istorijskog značaja 2005. godine i sve te stare, tradicionalne, grčke kamene kuće i kaldrmisane ulice su verno sačuvane i očuvane. Možda bajkovitih vinograda nema više, ali je uvala u gradu san snova za sve koji vole surfovanje i jedrenje. Obala Alačatija uvek je puna surfera i turista.

    Prema severu mesta je morsko odmaralište Assos, u kojem je nekad živeo Aristotel, šarmantno mesto u kome se nalazi hram boginje Atine. Lokalno stanovništvo će vam predložiti obilazak obale od Alačatija do gastronomskog središta Ajvalik (Ayvalik), okruženog maslinicima, sa brojnim kućama iz osmanlijskog perioda. Trajekti idu i do grčkog ostrva Lezbos.

    Čirali, poluostrvo Antalija

    Selo Čirali (Cirali) nalazi se blizu ostataka zidina Olimpos (Olympos). Savršena klima učinila je da se i danas može prošetati tamo gde su nekada bile važne zgrade minulih civilizacija: rimsko pozorište, utvrde Đenovljana, osmanlijski most i hetitski sarkofazi, svi na jednom mestu. Putevi kroz selo su uzani i tesni, početkom leta okupani živopisnim bojama, oivičeni cvećem raznih boja i zelenih lozica koje se penju uz druga stabla i zidove kuća. Pored same obale je i zaštićeno područje gde se gnezde morske kornjače.

    Planina Himera je posebno zanimljiva: to je mitološko mesto gde se odigrala bitka junaka Belerofona i čudovišta Himere. Legenda kaže da je heroj potukao čudovište ispod zemlje pa plamen i danas izlazi iz njegovih usta. U stvari, reč je o podzemnim gasovima metana koji već hiljadama godina stvaraju večni plamen koji gori kroz šupljine u stenama planine Himera. U drevna vremena, plamenovi su moreplovcima noću bili dobar orijentir, a danas planinari uživaju u noćnim šetnjama i gledanju vatrenih jezičaka koji izlaze iz otvora u stenama.

     

    Kas, poluostrvo Antalija

    Mali lučki grad Kas (Kaş) na poluostrvu Antaliji, skriveno je ribarsko mestašce, na trideset minuta vožnje od grada Kalkan. Ako ste željni potpunog mira, otputujte u Kas gde ribari donose svoj ulov u luku, a meštani sede u „čajnim vrtovima“ (çay bahçesi). Turistima su na raspolaganju lokalni restorani i barovi, za uživanje u ležernom ambijentu. Južna obala Turske inače nudi bezbrojne programe za obilazak i istraživanje.

    U blizini su Kalkan, mirne plaže Patara, lokaliteti u Demreu, Ksantosu i Saklikentu. Ako volite vožnju brodom, ima i  jednodnevnih izleta brodom do grčkog ostrva Megisti. Šetajte kroz mala sela i obiđite spektakularnu klisuru Saklikent (“skriveni grad” druga najveća klisura u Europi, 20km, najduža i najdublja klisura u Turskoj) i malo ostrvo Kekova.

    Turska ulica

    Još nekoliko mesta za razgledanje u kontinentalnom delu Turske

    Brdo Nemrut

    Nemojte propustiti ovo jedinstveno arheološko nalazište, osmo svetsko čudo, smešteno na antičkom putu Arsameia, na nadmorskoj visini od 2.134 m. Građeno u vreme nakon raspada Aleksandrovog carstva, ovo je bila jedna od najambicioznijih građevina helenističkog razdoblja.

    Sinkretizam njegovog panteona i poreklo kraljeva prate se kroz dve linije legendi – grčkih i persijskih i dokaz su dvostrukog porekla kulture ovog kraljevstva. Brdo je “ukrašeno” ogromnim statuama kraljeva, lavova, tu su i dva orla i figure raznih grčkih i persijskih bogova.

     

    Egipatski bazar

    Koliko smo puta čitali o eliksirima mladosti i ljubavnim začinima…Eto, možda postoji mesto gde oni možda mogu da se pronađu – “Egipatski bazar” ima sve zamislive i nezamislive začine, voće, travke i ostale đakonije.

    Turska je oduvek i poznata po svojim pijacama koje su neverovatno žive i bučne. Lokalni prodavci su veoma gostoljubivi, ali da znate da vam su vam potrebne prave pregovaračke veštine da biste ovde potrošili manje novca. Kažu da je ovo jedno od jeftinijih mesta u Turskoj.

    Mardin je očaravajući grad, smešten na jugoistoku Anadolije. Grad velike kulturne vrednosti i verske raznolikosti. Mardin je sagradio Hamdanis 975-976.godine. Mardinska tvrđava sa svojim veličanstvenim kamenim zidinama stoji na brdu koje dominira gradom.

    Ovo vrlo atraktivno turističko mesto beleži više od 4 miliona posetilaca godišnje. Džamija “Ulu”, “Crkva četrdeset mučenika”, “Kasımiye Medresesi” i “Zinciriye Medresesi” neke su od znamenitih mesta koja vredi posetiti u Mardinu.

    Datča

    Na južnoj obali istoimenog poluostrva, Datča (Datça) je atraktivan gradić sagrađen oko stare luke. Sastoji se od odvojenih celina: Iskele, područje ispred luke; Reşadiye, naselje iza luke, i stari deo grada, Eski. Poslednja dva dela grada su posebno šarmantni, rustični, s kaldrmisanim ulicama i porodičnim pansionima.

    https://youtu.be/JoJwq0Tct-k

    Najbolji način da iskoristite svoj odmor i istražite 370 km zamršene obale i široke borove šume je da iznajmite automobil ili da krenete brodom iz zapadne luke. Ne propustite fascinantne ostatke ruševine Knidosa, drevnog grada na vrhu kamenih zidina (posete su dozvoljene u sezoni april/jun i od novembra do marta).  Osnovan je 360. godine p. n. e. i sa svojih 70 000 stanovnika, bio važna trgovačka luka na mestu gde Mediteran sreće Egejsko more. Bio je čuven po kultu boginje Afrodite.

    Sahaflar Carsisi

    Među mnogim poznatim turističkim mestima u Turskoj, evo jednog savršenog mesta za ljubitelje knjiga. Sahaflar Carsisi u Istanbulu je mesto gde se prodaju polovne i antikvarne knjige. Pored Bagdada ovo je jedno od najstarijih tržišta knjiga sa 556 godina dugom tradicijom.

    Evlija Čelebi (Evliya Çelebi) u svojim putopisima spominje ovaj “Grand Bazaar” kao veoma posećeno mesto sa 50 tezgi na kojima su se prodavale stare knjige i gde je radilo 300 ljudi.

    Ovaj sajam knjiga otvoren je svakog dana, osim nedelje. Aukcije se održavaju utorkom i petkom. Knjige koje se traže na aukciji najpre se dostavljaju “upravitelju starih knjiga” a zatim se daju na analizu stručnjacima koji određuju njenu punu vrednost-cenu. Tek onda se vrši prodaja. I ovde budite dobar pregovarač jer je i ovde (kao i u svim antikvarnicama) puno lažnih stvari. Povedite nekog ko zna dobro turski jezik, ako ga vi ne govorite dobro.

    Ima dosta pisanih izvora o bazarima Otomanskog carstva. Pisci koji su putovali kroz Istanbul posećivali su i Bazar starih knjiga. Jedan od njih bio je francuski pisac, član Kraljevske biblioteke Francuske, Antoine Galland. On je u 17. veku predstavio minijaturno izdanje tadašnjem kralju Francuske, koje je kupio baš na ovom bazaru. Danas se ta knjigica čuva u Nacionalnoj biblioteci Francuske.

  • Najbolji restorani sa domaćom kuhinjom u Nišu

    Najbolji restorani sa domaćom kuhinjom u Nišu

    Poznato je da je nadimak Nišlija i Nišlijki u skladu sa njihovim veselim duhom, gostoprimstvom i željom za dobrim provodom. Popularne Meraklije svoj nadimak mogu da poistovete i sa nekim vidom životne filozofije, mantre koju vredi iznova ponavljati, a koja može da se sublimira u rečenici – “Dobar provod, hrana i piće su ono što čini pravi životni merak”.

    Grad na reci Nišavi na svakom koraku nudi gastronomska zadovoljstva koja ne ostavljaju nikoga ravnodušnim. Čak i novi koncepti dijetalnih i minimalističkih obroka, koji praktikuju iskustva kao što je Keto dijeta ili drugih načina redukovanja unosa ugljenih hidrata, bivaju sve više zastupljeni u kulinarskoj ponudi glavnog grada Nišavskog okruga.

    Ipak, ono po čemu je grad Niš najviše poznat jeste “hrana sa merakom” koja pruža spoj tradicije, vanvremenskog ukusa i identiteta grada u kom je rođen i veliki rimski imperator – Konstantin Veliki. U nastavku teksta pročitajte koji su to najbolji restorani sa domaćom kuhinjom u Nišu.

    (more…)

  • Novogodišnja putovanja koja Nišlije najradije biraju

    Novogodišnja putovanja koja Nišlije najradije biraju

    Čim se zakorači u drugu polovinu godine i prođu letnji odmori, na red dolazi planiranje novogodišnjih putovanja. Iako se mnogi opredeljuju da doček provedu u svom gradu i u udobnosti svog doma, ima i onih koji preferiraju provod u određenim evropskim gradovima.

    Uprkos tome što su kućne žurke, gradski klubovi i restorani, kao i trgovi u centru gradova širom države sigurna opcija za doček, Nišlije radije biraju da u Novu godinu uđu u nekom evropskom gradu iz okoline. U daljem tekstu pročitajte koje destinacije Nišlije najradije biraju za doček Nove godine.

    Milano – posebna nota novogodišnje večeri

    Bilo da je u pitanju Rim, Venecija ili Milano, Nova godina za ljubitelje Italije je omiljeni deo godine, vreme kada se prepuste čarima italijanskih gradova. Grad Milano je destinacija koja iz godine u godinu beleži porast turista iz Niša, o čemu svedoče brojne turističke agencije.

    Milano je jedan od najlepših i najbogatijih italijanskih gradova u kojem noćni život tokom novogodišnjih praznika dobija posebnu notu. Nije mnogo udaljen od granice, pa je zbog svoje blizine pravi izbor za sve Nišlije koji žele da Novu godinu dočekaju u Italiji.

    Pored nezaboravne zabave na glavnom trgu, turiste mame i kulturno-istorijske znamenitosti ove neodoljive prestonice mode, pa je to ujedno još jedan od razloga zašto su Nišlije česti posetioci milanskih ulica u novogodišnjoj noći. (more…)

  • Tehnologija koja je promenila način održavanja domaćinstva

    Tehnologija koja je promenila način održavanja domaćinstva

    Prva industrijska revolucija je veoma uticala na sam tok razvoja i i principe po kojima svet funkcioniše, a nesumnjivo je bespovratno pokrenula klatno koje do danas ne staje. Novi način proizvodnje je u život uneo brojne mašine koje su osmišljene sa idejom da zamene ljude i rade mnoge poslove umesto njih, te je ista situacija i sa poslovima u domaćinstvu.

    Od parne mašine i telegrafa, preko Teslinog izuma koji je doneo električnu energiju u domove i olakšao sve poslove u domaćinstvu, preko nafte, aviona i razvoja nauke, digitalne revolucije, pa sve do svakodnevice koja je na neki način robotizovana – život ljudi je umnogome olakšan!

    Tehnologija je u domaćinstvo unela mnoge novine, pa je danas višenamenski mop dovoljan da se očisti i steriliše ceo dom bez hemikalija, dok su žene nekada imale samo vodu i pohabanu krpu kojom su održavale čistoću kuće, koliko je bilo u njihovoj moći. U daljem tekstu pročitajte o tehnologiji koja je promenila način održavanja domaćinstva, te saznajte kako danas izgleda jedno urbano domaćinstvo.

    (more…)

  • Protetika kao zamajac dentalnog turizma u Nišu?

    Protetika kao zamajac dentalnog turizma u Nišu?

    Niš na raskrsnici puteva, nije samo rodni grad Cara Konstantina, već je, kao regionalni univerzitetski centar iznedrio generacije lekara, stomatologa, inženjera, programera i slično.

    U ovom tekstu govorimo o protetici, koja može i treba da bude zamajac dentalnog turizma, budući da postoje brojne stomatološke ordinacije u Nišu koje mogu pružiti vrhunsku uslugu po cenama koje su povoljnije nego u Beogradu, a kamo li u regionu.

    Aerodrom u Nišu, izgleda da uvodi još 12 novih letova, pa pročitajte i saznajte kako možete da se iz Niša vratite sa lepšim osmehom!

    Zubne krunice izrađene od metala i keramike

    Stomatolozi i protetičari su ovaj tip zubnih krunica počeli da izrađuju još od druge polovine pedesetih godina dvadesetog veka. Tokom decenije koja je sledila, ove su krunice postale “zlatni standard” za reparaciju, naročito prednjih zuba, i to tamo gde je bilo potrebna nadomešćivanje praznine u vilici.

    Kada se preporučuju?

    Metalo-keramičke krunice su vrsta krunica sa metalnom bazom. One se preporučuju se radi estetike ili ako zubu na primer nedostaje neki deo pa se njome mora nadomestiti ona prirodna struktura koja treba da izdrži sile žvakanja. Takođe, ove metalo keramičke krunice se rade ukoliko su stare krunice dotrajale ili nisu dobro izrađene ili možda nedostaje neki zub u vilici.

    U ovo moderno vreme njihova velika popularnost postepeno nestaje jer se stalno pojavljuju savršeniji vidovi protetike i restauracije zuba. Uprkos svim tim novim trendovima, treba imati na umu da se ova klasična metalo-keramička krunica može pohvaliti dugom upotrebom i ima odlične karakteristike i brojne zadovoljne korisnike.

    Kako se prave metalo-keramičke krunice? Ovo su hibridi metala i keramike, proizvode se tako što zubni tehničar najpre pravi tanki metalni skelet koji se uklapa preko zuba. Sloj keramike se zatim nanosi i stopi preko njega u specijalnim laboratorijskim pećima na visokim temperaturama, dajući krunici i oblik i boju pravog zuba.

    1) Prednosti metalo-keramičkih krunica

    Vrlo su jaki i izdržljivi. Zbog toga metalo-keramičke zubne krunice mogu biti dobar izbor za prednje, ali i za zadnje zube.

    Izgledaju prirodno.

    Za neke ljude i neke primene velika prednost ovakve krunice nad metalom je jednostavno činjenica da je zub obojen prirod nom bojom

    2) Nedostaci

    Postoje neki manji nedostaci u vezi ovih zubnik krunica. Kao prvo, pojavljuje se fenomen “tamne linije“. On se javlja u slučaju kada se metalni materijal koji se nalazi ispod površine keramike krunice ponekad vidi kao tamna crta na samoj ivici krunice. Zubar će obično pokušati postaviti ivicu krunice odmah ispod linije zubne desni. No, ako se desi da se one povuku iz zubnog mesa, ova tamna crta može se videti, čime se kvari izgled krunice.

    Postizanje vrhunske estetike može biti izazov

    Iako izgled krunice može biti odličan, često je teško napraviti baš takav zub – koji izgleda prirodno, poput najboljih čisto keramičkih krunica. Najveći je problem u celom porcesu maskirati metalnu podkonstrukciju krunice pokrivanjem sa relativno neprozirnom keramikom. Iako to ne stvara problem u svim slučajevima, to često ume da bude pravi izazov.

    Izdržljivost

    Moguće je da porculanska površina krunice bude načeta, odlomljena, zacepljena. Ali, to je rizik kod svake krunice, kako od obične keramike tako i kod ovih kombinovanih modela.

    Ako dođe do loma, najbolje rešenje bilo bi stvaranje nove krunice. Kao kompromis, neka manja naprsnuća mogu biti ispolirana.

    Metalo-keramičke krunice ponekad, kog jakog zagriza mogu tarenjem i škripanjem krckati susedne zube. Naime, keramička površina  može “potrošiti” prirodne zube jakim zagrizima i stezanjem vilice. Ovo može da bude problem kod ljudi koji noću stiskaju jako vilice.

    Kako se određuje boja zuba i oblikovanje

    Boja se određuje „ključem boja“, na dnevnom svetlu i treba imati velikog iskustva odrediti baš pravu nijansu boje. Velika pažnja se obraća na senke koje prate konture i zaobljenost na površini i dubini krunice.

    Drugi način je pomoću ključa „Vitapan 3 D master“ (Vitapon 3D master shade guide). On daje mogućnost primene širokog spektra prirodnih boja zuba.  Kombinuje nekoliko karakterističnih osobina kvaliteta zuba: osvetljenost, zasićenost boje, vrstu boje. Pri svakom koraku imamo nekoliko podgrupa koje stomatologu i zubnom protetičaru daju najprikladniju nijansu boje zuba-krunice.

    Kod bojenja keramičkih krunica veliku ulogu ima dobar sloj opakera, pa tako korišćenjem tamnije opakera dobija se dubina boje (okluzalno se nanosi nerpoziran sloj keramike, dentin opaker, zatim se nanosi dentinska boja, a preko nje, gleđna masa). Glaziranjem krune se postiže nežnost boje.

    Neke finese

    U proceduri izrade metalo- keramičkih i keramičkih krunica treba koristiti čiste boje, bez primesa. Takođe, dobri protetičari znaju za neke finese poput: maskiranja užeg prostora između zuba, da svetlija boja zubu daje na veličini i blizini, a horizontalne linije naglašavaju širinu, previše kratak zub vizuelno se može produžiti jakim belim bojama, a interaproksimalne površine bojimo dva puta i tako naizgled povećavamo dužinu zuba. Da bi neki predugački zub izgledao kraće koristi se keramički prah koji imitira demarkaciju cementno gleđnog dela, a može i oblikovanjem da se ureže u krunici i da se naglasi cervikalnim bojenjem, tj. ako se potamni cervikalni deo.

    Oblikovanje zuba tj. krunica

    Oblikovanje zuba je veoma osetljivo pitanje i ovde se veoma vodi računa na oblik i veličinu te se tako tokom obrade zuba posmatra detaljno i planira dobra priprema zuba, izrada udubljenja, neravnine zuba, pojava senke, refleksija svetlosti itd.

    Raspored zuba u vilici je još jedan važan faktor – stomatolog proteričar mora dobro da pazi na svaki mali detalj rasporeda zuba u vilici, na veličinu horizontalnog i vertikalnog preklopa, interincizivno rastojanje (to je razlika u dužini gornjih centralnih i lateralnih sekutića. Centralni sekutići su malo duži od lateralnih). Mora se voditi računa kad se naglašavaju incizivna udubljenja, prostor između sečivih ivica susednih zuba.

    Bezmetalne zubne krunice

    Stakleno-keramičke zubne krunice

    Hibrid stakla i keramike se za izradu krunica koriste od 70-ih godina prošlog veka. Imaju visoku mehaničku čvrstoću i izuzetna estetska svojstva. Staklo-keramika se koristi za izradu nemetalnih zubnih krunica koje reflektuju svetlost i odlično imitiraju prirodni zub. Posebno su cenjeni za reparaciju frontalne regije, regije osmeha, ali zbog njihove odlične tvrdoće često se koriste i u zadnjem delu, na primer u premolarima.

    Zubne krunice od cirkona i keramike

    Cirkonsko-keramičke krunice koriste se u protetici i lečenju vilice poslednjih 15 godina i imaju poseban estetski učinak. Za razliku od običnih keramičkih krunica koje se peku u pećnicama, zubne krunice od cirkonijevog oksida izrađene su preciznim CAD / CAM mlevenjem keramičkih blokova. To je vrlo čvrst materijal koji se često prepoznaje po izvanrednoj belini. Kao takav se preporučuje za frontalnu regiju.